Novi izazov za BiH: Da li možemo slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje

Naime, krajem septembra Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pred sve zemlje članice, njih ukupno 124, postavila je cilj da radikalno smanje emisiju zagađujućih materija. Navodeći kako postoje čvrsti naučni dokazi da je izloženost zagađenju zraka "jedna od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju“ te da godišnje uzrokuje oko sedam miliona prijevremenih smrti, SZO je ažurirala svoje globalne smjernice o kvaliteti zraka, preporučujući da se koncentracije lebdećih čestica minimalno svedu na pola dosadašnjih vrijednosti.

Najveću prijetnju na zdravlje ljudi prepoznali su u sitnim česticama promjera 2,5 mikrometara - PM2.5, koje su dovoljno male da prolaze iz pluća u krvotok, potencijalno oštećujući druge organe te ugrožavajući kardiovaskularnu i respiratornu funkciju.

Na osnovu novih dokaza uticaja na zdravlje, sada se državama preporučuje da ograniče sitne čestice PM2.5 na pet mikrograma po kubičnom metru zraka tokom godine (5 μg/m³), dok su posljednje smjernice iz 2005. godine sugerisale da se godišnje razine PM2.5 drže ispod deset mikrograma po kubnom metru zraka (10 μg/m³ ).

Bosna i Hercegovina, koja dozvoljava godišnju razinu PM 2.5 čak do 25 mikrograma po kubičnom metru zraka tokom godine (25 μg/m³), što je ujedno i standard zemalja EU, do danas nije uspjela primjeniti ni preporuke iz 2005. godine te je upitno da li može slijediti nove, rigoroznije smjernice. Također, nešto “komotnije” više granične vrijednosti koje postavlja Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), razlog su što i većina evropskih zemalja, iako ima čišći zrak od BiH, još uvijek ne uspijeva slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali posljednja revizija defitivno će pokrenuti brojna pitanja i u EEA.

“Svjetska zdravstvena organizacija ne postavlja nacionalne standarde, već upućuje preporuke vladama svih zemalja u skladu sa realnim procjenama štetnog uticaja na zdravlje. I ranije je sugerisala niže vrijednosti od onih koje su propisane u EU, a koje tehnički gotovo ne može niti jedna zemlja ispuniti. Ipak, vjerujem da će se u dogledno vrijeme malo korigovati te razine, u skladu sa onim što je u praksi izvodljivo, odnosno da će se naći način da se pomiri ono što zahtjeva očuvanje zdravlja i ono što je moguće u praksi”, mišljenja je Enis Omerčić, iz Sektora za kvalitet zraka, FHMZBiH.

Uticaj na zdravlje

Iako se s poteškoćama primjene preporuka Svjetske zdravstvene organizacije susreću mnogo naprednije zemlje, izazov za BiH je tim veći jer smo jedna od najzagađenijih zemalja Evrope i svijeta, koja se zbog lošeg kvaliteta zraka suočava sa visokim procentom slučajeva prijevremene smrti te velikim zdravstvenim problemima.

Zagađivači s najsnažnijim dokazima negativnog uticaja na zdravlje, osim čestica PM 2.5 i PM 10, su i ozon (O₃), dušikov dioksid (NO₂) i sumpor dioksid (SO₂) i ugljikov monoksid (CO). Za skoro sve njih su preporučene nove rigoroznije granične vrijednosti.

“Aerozagađenje dovodi do akutnih promjena na plućima, do akutizacije hroničnih promjena, dovodi do hroničnih promjena, a i do malignoma”, kaže prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarević, specijalistkinja pulmologije i alergologije.

Najčešće, pacijenti će se požaliti na bol u plućima tokom zimskih mjeseci, kada je zagađenje izražajnije. „Te male čestice, PM 2,5 prodiru dole u duboke disajne puteve i ostavljaju trag, osim na glavnoj dišnoj cijevi, na bronhima i desno i lijevo i na ograncima. Potom, dolaze i do najudaljenijih disajnih puteva gdje se vrši razmjena gasova i one štete te disajne puteve. Kako stradaju te septe između malih disajnih puteva dolazi do oštećenja krvnih sudova i na taj način imamo smanjenu razmjenu gasova u plućima“, kaže dr. Dizdarević.

“Takođe, nepoznanica je koliki procenat je nanočestica (čestica ispod 0.1 mikrometra promjera) u kritično zagađenom zraku bh. gradova, a koje, prema najnovijim naučnim saznanjima, izazivaju još ozbiljnije probleme. Bosna i Hercegovina nema ni jedan funkcionalan skening elektronski mikroskop sa uvećanjima preko 100 000 puta kojim bi se ova pojava mogla detaljno proučiti”, dodala je lokalna koordinatorica IMPAQ projekta, dr. Suzana Gotovac Atlagić, koja je inače profesor upravo nanohemije na Univerzitetu u Banjoj Luci.

Dr. Dizdarević takođe ističe kako aerozagađenje predstavalja jedan hronicitet i konglomerat simptoma i posljedica koje izazivaju različita oboljenja. „Obično govorimo da su disajni organi na udaru: nos, pluća, dakle gornji i donji disajni putevi. Ali, zaboravljamo da kažemo da je aerozagađenost udar na cijeli organizam. Od glavobolje, svrbeža kože, suhoće kože i kose, lupanja srca i čudnih probadanja u plućima, bolova u kostima, povišenog pritiska, povremenog otoka nogu...“

Da loš kvalitet zraka ima širok spektar negativnih uticaja na zdravlje ljudi tvrdi i dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

„Ne tako davno smo smatrali da su glavni problemi izloženosti povišenom aerozagađenju problemi i oboljenja disajnog sistema. Novija istraživanja pokazuju da neki polutanti prouzrokuju efekte na kardiovaskularnom sistemu, pa se sada nemali dio oboljevanja i smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima može povezati sa djelovanjem povećanog zagađenja zraka“, ističe  Huseinagić.

Ispuniti EU direktive o kvaliteti zraka

I dok Svjetska zdravstvena organizacija alarmira na nove zdravstvene izazove kao posljedicu aerozagađenja, naša zemlja osim da odgovori na izazov poboljšanja kvaliteta zraka treba da poboljša i sistem upravljanja kvalitetom zraka te izvještavanja u skladu sa EU standardima. Naime, BiH još uvijek nema harmonizirani sistem upravljanja kvalitetom zraka na nacionalnom nivou, uključujući usklađene popise emisija i usklađeni kapacitet arhiviranja podataka, ali u tome joj već tri godine unazad pomaže Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA), koja uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (SIDA) provodi projekat za borbu protiv zagađenja zraka vrijedan 3,8 miliona eura - IMPAQ.  

“Harmonizacija na državnom nivou je ključna komponenta provedbe Strategije usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša BiH. Da bi BiH postala članicom EU, treba imati sistem i zakone koji su usklađeni na državnom nivou. Stoga je veliki dio našeg rada usmjeren upravo na pomaganje BiH da ispuni EU direktive o kvaliteti zraka“ izjavio je Andreas Lindström iz SEPA-e i podsjetio kako IMPAQ projekat ima više komponenti.

„Značajni rezultati ostvareni su uspostavljanjem novog sistema izvještavanja hidrometeoroloških zavoda iz oba entiteta o kvaliteti zraka, a veliki napredak ostvaren je i u razvoju nove prakse prikupljanja podataka o kvaliteti zraka te u uspostavljanju novih, poboljšanih načina rada s inspekcijskim organima zaštite životne sredine“, zaključio je Andreas Lindström iz SEPA-e.